Kao najveća arhipelaška nacija na svijetu, smještena u tropima s obilnim padavinama i čestim ekstremnim vremenskim događajima, Indonezija se suočava s poplavama kao najčešćom i najdestruktivnijom prirodnom katastrofom. Kako bi se suočila s ovim izazovom, indonezijska vlada je posljednjih godina snažno promovirala izgradnju modernog Sistema za rano upozoravanje na poplave (FEWS) zasnovanog na Internetu stvari (IoT) i naprednoj tehnologiji senzora. Među tim tehnologijama, radarski mjerači protoka, mjerači kiše i senzori pomaka služe kao osnovni uređaji za prikupljanje podataka, igrajući ključnu ulogu.
Slijedi sveobuhvatan primjer primjene koji pokazuje kako ove tehnologije funkcioniraju zajedno u praksi.
I. Pozadina projekta: Džakarta i sliv rijeke Ciliwung
- Lokacija: Glavni grad Indonezije, Džakarta, i sliv rijeke Ciliwung koja teče kroz grad.
- Izazov: Džakarta je nisko-položena i izuzetno gusto naseljena. Rijeka Ciliwung sklona je izlivanju tokom kišne sezone, uzrokujući ozbiljne poplave u urbanim sredinama i riječne poplave, predstavljajući značajnu prijetnju životu i imovini. Tradicionalne metode upozorenja koje se oslanjaju na ručno osmatranje više nisu mogle zadovoljiti potrebu za brzim i tačnim ranim upozorenjima.
II. Detaljna studija slučaja primjene tehnologije
FEWS u ovoj regiji je automatizirani sistem koji integriše prikupljanje, prenos, analizu i diseminaciju podataka. Ove tri vrste senzora formiraju "senzorne živce" sistema.
1. Mjerač kiše – „Početna tačka“ ranog upozoravanja
- Tehnologija i funkcija: Mjerači kiše s nagibnim kantama postavljaju se na ključnim tačkama u gornjem slivu rijeke Ciliwung (npr. područje Bogora). Oni mjere intenzitet i akumulaciju padavina brojeći koliko se puta mala kanta prevrne nakon što se napuni kišnicom. Ovi podaci su početni i najvažniji ulazni podaci za predviđanje poplava.
- Scenarij primjene: Praćenje padavina u realnom vremenu u uzvodnim područjima. Obilne padavine su najdirektniji uzrok porasta nivoa rijeka. Podaci se prenose u realnom vremenu u centralni centar za obradu podataka putem bežičnih mreža (npr. GSM/GPRS ili LoRaWAN).
- Uloga: Pruža upozorenja na osnovu padavina. Ako intenzitet padavina na nekoj tački premaši unaprijed postavljeni prag u kratkom periodu, sistem automatski izdaje početno upozorenje, ukazujući na mogućnost poplave nizvodno i kupujući dragocjeno vrijeme za naknadnu reakciju.
2. Radarski mjerač protoka – Osnovno „budno oko“
- Tehnologija i funkcija: Beskontaktni radarski mjerači protoka (često uključujući radarske senzore nivoa vode i radarske senzore brzine površine) instalirani su na mostovima ili obalama duž rijeke Ciliwung i njenih glavnih pritoka. Oni precizno mjere visinu nivoa vode (H) i brzinu površine rijeke (V) emitiranjem mikrovalova prema površini vode i primanjem reflektiranih signala.
- Scenarij primjene: Zamjenjuju tradicionalne kontaktne senzore (poput ultrazvučnih ili senzora pritiska), koji su skloni začepljenju i zahtijevaju više održavanja. Radarska tehnologija je imuna na krhotine, sediment i koroziju, što je čini izuzetno pogodnom za riječne uslove u Indoneziji.
- Uloga:
- Praćenje nivoa vode: Prati nivo rijeke u realnom vremenu; odmah aktivira upozorenja na različitim nivoima kada nivo vode pređe pragove upozorenja.
- Proračun protoka: U kombinaciji s unaprijed programiranim podacima o poprečnom presjeku rijeke, sistem automatski izračunava protok rijeke u stvarnom vremenu (Q = A * V, gdje je A površina poprečnog presjeka). Protok je naučniji hidrološki pokazatelj od samog nivoa vode, pružajući precizniju sliku o razmjerama i snazi poplave.
3. Senzor pomjeranja – „Monitor zdravlja“ infrastrukture
- Tehnologija i funkcija: Mjerači pukotina i nagiba ugrađuju se na kritičnu infrastrukturu za kontrolu poplava, kao što su nasipi, potporni zidovi i nosači mostova. Ovi senzori pomaka mogu pratiti pucanje, slijeganje ili naginjanje konstrukcije s milimetarskom ili većom preciznošću.
- Scenarij primjene: Slijeganje tla je ozbiljan problem u dijelovima Džakarte, predstavljajući dugoročnu prijetnju sigurnosti objekata za kontrolu poplava poput nasipa. Senzori pomaka postavljeni su na ključnim dijelovima gdje je vjerovatno da će se pojaviti rizici.
- Uloga: Pruža sigurnosna upozorenja o strukturama. Tokom poplave, visoki nivoi vode vrše ogroman pritisak na nasipe. Senzori pomjeranja mogu detektovati i najmanje deformacije u strukturi. Ako se brzina deformacije iznenada ubrza ili pređe sigurnosni prag, sistem aktivira alarm, signalizirajući rizik od sekundarnih katastrofa poput pucanja brane ili klizišta. Ovo usmjerava evakuacije i hitne popravke, sprječavajući katastrofalne posljedice.
III. Integracija sistema i tok rada
Ovi senzori ne rade izolovano, već djeluju sinergijski putem integrirane platforme:
- Prikupljanje podataka: Svaki senzor automatski i kontinuirano prikuplja podatke.
- Prijenos podataka: Podaci se prenose u realnom vremenu na regionalni ili centralni server podataka putem bežičnih komunikacijskih mreža.
- Analiza podataka i donošenje odluka: Softver za hidrološko modeliranje u centru integrira podatke o padavinama, vodostaju i protoku kako bi pokrenuo simulacije prognoze poplava, predviđajući vrijeme dolaska i razmjere vrhunca poplave. Istovremeno, podaci senzora pomaka se odvojeno analiziraju kako bi se procijenila stabilnost infrastrukture.
- Širenje upozorenja: Kada bilo koja pojedinačna tačka podataka ili kombinacija podataka premaši unaprijed postavljene pragove, sistem izdaje upozorenja na različitim nivoima putem različitih kanala kao što su SMS, mobilne aplikacije, društvene mreže i sirene vladinim agencijama, odjeljenjima za hitne slučajeve i javnosti u zajednicama uz rijeke.
IV. Učinkovitost i izazovi
- Efikasnost:
- Povećano vrijeme pripreme: Vrijeme upozorenja se poboljšalo sa samo nekoliko sati u prošlosti na 24-48 sati sada, što značajno poboljšava mogućnosti reagovanja u hitnim slučajevima.
- Naučno donošenje odluka: Naredbe za evakuaciju i raspodjela resursa su preciznije i efikasnije, zasnovane na podacima u realnom vremenu i analitičkim modelima.
- Smanjeni gubici života i imovine: Rana upozorenja direktno sprječavaju žrtve i smanjuju štetu na imovini.
- Praćenje sigurnosti infrastrukture: Omogućava inteligentno i rutinsko praćenje stanja objekata za kontrolu poplava.
- Izazovi:
- Troškovi izgradnje i održavanja: Senzorska mreža koja pokriva ogromno područje zahtijeva značajna početna ulaganja i tekuće troškove održavanja.
- Pokrivenost komunikacijom: Stabilna mrežna pokrivenost i dalje predstavlja izazov u udaljenim planinskim područjima.
- Javna svijest: Osiguranje da poruke upozorenja stignu do krajnjih korisnika i potaknu ih na poduzimanje ispravnih mjera zahtijeva kontinuiranu edukaciju i vježbe.
Zaključak
Indonezija, posebno u područjima visokog rizika od poplava poput Džakarte, gradi otporniji sistem ranog upozoravanja na poplave primjenom naprednih senzorskih mreža koje predstavljaju radarski protokomjeri, kišomjeri i senzori pomaka. Ova studija slučaja jasno pokazuje kako integrirani model praćenja - koji kombinira nebo (praćenje padavina), tlo (praćenje rijeka) i inženjerstvo (praćenje infrastrukture) - može promijeniti paradigmu odgovora na katastrofe od spašavanja nakon događaja do upozorenja prije događaja i proaktivne prevencije, pružajući vrijedno praktično iskustvo zemljama i regijama koje se suočavaju sa sličnim izazovima širom svijeta.
Kompletan set servera i softverskog bežičnog modula, podržava RS485 GPRS /4g/WIFI/LORA/LORAWAN
Za više senzora informacije,
Molimo kontaktirajte Honde Technology Co., LTD.
Email: info@hondetech.com
Web stranica kompanije:www.hondetechco.com
Tel: +86-15210548582
Vrijeme objave: 22. septembar 2025.